POGODILI SMO REZULTATE. ALI KAKO?

Precizna predizborna istraživanja nisu stvar sreće, već metodologije.

Predizborna istraživanja često se posmatraju kroz jedno jednostavno pitanje: koliko su bila blizu stvarnom izbornom rezultatu?

Na posljednjim izborima naše projekcije pokazale su veoma mala odstupanja u odnosu na konačne rezultate. Ali preciznost nije rezultat sreće niti jednog dobrog poteza. Ona je rezultat niza metodoloških odluka, od izbora uzorka i načina prikupljanja podataka, do analize neodlučnih birača i statističkog modeliranja.

Sve počinje uzorkom

Nije najvažnije koliko ljudi pitate. Važno je KOGA pitate.

Dobar uzorak treba da što vjernije odražava strukturu populacije koju istražujemo.

Zato vodimo računa o teritorijalnoj zastupljenosti i ključnim demografskim karakteristikama ispitanika.

Kvalitet prikupljanja podataka

Dobar uzorak nije dovoljan. Važno je i KAKO prikupljamo podatke.

Zato su važni kontrola rada, poštovanje strukture uzorka i dosljedna primjena upitnika.

Jer loše prikupljene podatke ni najbolja analiza ne može  popraviti.

Neodlučni se ne ignorišu

„NE ZNAM“ je takođe podatak.

U predizbornim istraživanjima dio ispitanika još uvijek nije odlučio za koga će glasati ili ne želi da otkrije svoj izbor.

Zato analiziramo strukturu neodlučnih i kada metodologija to omogućava, koristimo statističko modeliranje kako bismo dobili projekcioni scenario.

Statistika ima svoja pravila

Rezultate posmatramo u okviru margine greške, a ne kao apsolutne vrijednosti bez mogućeg odstupanja.

Margina greške predstavlja interval u kojem se, uz određeni nivo pouzdanosti, može očekivati stvarna vrijednost u populaciji.

A onda dolazi najvažniji test. Izbori.

Predsjednik RS:

projekcija 49%   →   rezultat 52%

Srpski član Predsjedništva BiH:

projekcija 56%    →   rezultat 55%

SNSD – NSRS:

projekcija 36%   →    rezultat 39%

SREĆA? NE BAŠ.

Uzorak. Prikupljanje podataka. Kontrola. Analiza. Statističko modeliranje.

Kada svaki korak uradite kako treba, rezultat nije pogađanje.

To je istraživanje.