IZBORI 2026: Metricsove projekcije potvrđene izbornim rezultatima

Dok su izborni rezultati još bili nepoznanica, Metrics je javno stao iza svojih podataka i prije izbora objavio konkretne projekcije rezultata za tri ključna izborna nivoa u Republici Srpskoj:

1. predsjednika Republike Srpske

2. srpskog člana Predsjedništva BiH

3. Narodnu skupštinu Republike Srpske

   
   

Objaviti konkretnu projekciju prije nego što je poznat izborni rezultat znači vlastitu metodologiju, uzorak i statistički model javno staviti na provjeru.

Za takav korak nije dovoljno samo sprovesti istraživanje. Potrebno je povjerenje u kvalitet prikupljenih podataka, reprezentativnost uzorka, rad istraživačkog tima i metodologiju na kojoj je analiza zasnovana.

I upravo smo to uradili.

Od projekcije do rezultata: odstupanja svega 1–3 procentna poena

Završno istraživanje Metricsa sprovedeno je od 14. do 19. septembra 2026. godine na uzorku od 1.500 ispitanika. Prije održavanja izbora javno smo objavili projekcije za predsjednika Republike Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH i podršku političkim partijama za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Nakon izbora dobili smo priliku za najvažniju provjeru svakog predizbornog istraživanja, poređenje objavljenih projekcija sa stvarnim glasovima birača.

Rezultat?

Ne samo da su projekcije pravilno pokazale koji kandidati i politička opcija imaju najveću podršku u sva tri javno predstavljena segmenta, već i projektovani procenti preslikavaju ostvarene rezultate.

Predsjednik Republike Srpske

U završnoj projekciji Metricsa Savo Minić imao je 49%, dok je Branko Blanuša imao 45%.

Prema preliminarnim rezultatima CIK-a BiH od 5. oktobra, nakon obrađenih više od 93% biračkih mjesta, Minić je osvojio oko 52% glasova.

To znači da je odstupanje Metricsove projekcije za prvoplasiranog kandidata iznosilo svega oko 3 procentna poena.

Metrics projekcija: 49%

Preliminarni rezultat: ≈52%

Odstupanje: ≈3 p.p.

Srpski član Predsjedništva BiH

Još manja razlika zabilježena je kod projekcije izbora srpskog člana Predsjedništva BiH.

Metrics je prije izbora za Željku Cvijanović projektovao 56% podrške. Marinko Božović bio je na 24%, a Nebojša Vukanović na 20%.

Prema preliminarnim rezultatima CIK-a od 5. oktobra, Željka Cvijanović osvojila je oko 55,4% glasova.

Razlika između naše projekcije i trenutno evidentiranog rezultata tako je manja od jednog procentnog poena.

Metrics projekcija: 56%

Preliminarni rezultat: ≈55%

Odstupanje: <1 p.p.

Narodna skupština RS

Preciznost se nije zadržala samo na projekcijama pojedinačnih kandidata.

U završnom istraživanju za Narodnu skupštinu Republike Srpske Metrics je za SNSD projektovao 36% podrške.

Prema preliminarnim rezultatima CIK-a, SNSD trenutno bilježi oko 39% glasova za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

I u ovom slučaju razlika između projekcije i preliminarnog rezultata iznosi oko 3 procentna poena.

Metrics projekcija: 36%

Preliminarni rezultat: ≈39%

Odstupanje: ≈3 p.p.

Šta zapravo znači margina greške od ±3 procentna poena?

Kada kažemo da istraživanje ima marginu greške od približno ±3 procentna poena, to ne znači da će svaki rezultat nužno odstupati tačno tri procentna poena.

Margina greške predstavlja statistički raspon neizvjesnosti koji proizlazi iz činjenice da se istraživanje sprovodi na uzorku stanovništva, a ne na cjelokupnoj populaciji birača.

Drugim riječima, istraživanje ne pita svakog birača kako će glasati. Na osnovu reprezentativnog uzorka procjenjuje raspoloženje ukupne populacije. Što je uzorak kvalitetnije konstruisan i realizovan, to rezultati mogu preciznije predstavljati populaciju koju istražujemo.

U našem slučaju posebno je značajno što se odstupanja između javno objavljenih projekcija i preliminarnih izbornih rezultata u tri istaknuta poređenja kreću od manje od jednog do približno tri procentna poena.

To je upravo raspon koji smo prije izbora komunicirali kao statističku marginu istraživanja.

Naravno, margina greške nije jedini mogući izvor razlike između ankete i izbora. Na konačan odnos utiču i izlaznost, odluke birača donesene nakon završetka terenskog rada, ponašanje neodlučnih birača i drugi faktori. Upravo zato je ovako mala razlika između projekcija objavljenih prije izbora i rezultata zabilježenih na izborima za nas posebno značajna.

Od Banjaluke do međunarodnih medija

Rezultati Metricsa nisu ostali zapaženi samo u domaćoj javnosti.

Prije izbora naše istraživanje objavio je Europe Elects, specijalizovana platforma koja prati istraživanja javnog mnjenja i izbore širom Evrope. Objavljene su Metricsove projekcije za predsjednika Republike Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Podaci Metricsa potom su postali referenca i u međunarodnom izvještavanju o izborima u Bosni i Hercegovini.

Financial Times u svom predizbornom izvještaju pozvao se na istraživanje koje je pokazivalo tijesnu trku za predsjednika Republike Srpske. Istraživanje Metrics Consultinga citirao je i međunarodni poslovni medij bne IntelliNews, navodeći konkretan rezultat od 49% prema 45%, dok je podatke Metricsa prenio i ukrajinski LB.ua.

Rezultate su prenosili i brojni domaći i regionalni mediji, uključujući RTRS i druge portale koji su pratili predizborna istraživanja i rezultate po izbornim jedinicama.

Za jednu domaću istraživačku agenciju posebno nam je značajno kada podaci nastali kroz rad naših istraživača na terenu postanu relevantan izvor i za medije i platforme koje izbore u Bosni i Hercegovini predstavljaju međunarodnoj publici.

Brojevi na kraju govore

Predizborna istraživanja uvijek nose određeni stepen neizvjesnosti. Upravo zbog toga njihova vrijednost ne treba da se procjenjuje samo prema tome da li su pokazala ko ima veću podršku.

Mnogo zahtjevniji test jeste koliko se objavljeni procenti približe onome što birači na kraju zaista pokažu na izborima.

Metrics je svoje projekcije objavio prije izbora i javno stao iza njih.

Nakon izbora imamo mogućnost da ih uporedimo sa stvarnim rezultatima.

Odstupanja od manje od jednog do približno tri procentna poena govore sama za sebe.

Za nas je to potvrda onoga na čemu insistiramo u svakom istraživanju: kvalitetan uzorak, ozbiljan terenski rad, pažljiva obrada podataka i statistička metodologija kojoj možemo vjerovati.

Jer na kraju - brojevi govore.